Dušan (Petrov) Gvozdenović - prvi preśednik Odbora za vrtanje autokefalne CPC

Dušan Petrov Gvozdenović, prvi pre(d)śednik Odbora za vrtanje autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve, rođen je 1917. godišta u Vučjem Dolu - Ćeklićima. Umro je 13. aprila 1993. godišta.

Završio je prirodno-matematički fakultet u Beogradu. Radio je kao profesor matematike, prvo na Pedagoškoj školi na Cetinju, a zatijem na Tehničkom fakultetu u Podgorici. Kao ekpert UNESKO-a 1964, godine odlazi u Afriku đe predaje matematiku na Višoj školi na francuskomu jeziku. Poślje toga ponovo radi kao profesor na Tehničkom fakultetu u Podgorici do penzionisanja. Zborio je više jezika.

Dušan Gvozdenović je bio intelektualac sa naglašenijem ośećanjem Crnogorstva i crnogorske nacionalne pripadnosti, i to sve jakotnijim što je veljesrpstvo bilo napadnije na Crnu Goru i što se više na razne načine poricala crnogorska narodnost i nacionalnost. To njegovo izraženo intelektualno i emotivno opredjeljenje za svoju rodnu Crnu Goru i Crnogorstvo prirodno se naročito ispoljilo u tzv. antibirokratskoj revoluciji, koju je Dušan od početka jasno prepoznao kao veljesrpski puč i novu Podgoričku skupštinu iz 1918. Čitavijem svojim intelektualnim stajalištem se suprotstavio veljesrpskoj nemani, koja je bila naumila da olako proždre Crnu Goru i da do kraja zatre sve što je izvorno i samobitno crnogorsko. Toga radi se jasno i nedvosmisleno opredjeljuje za one snage koje su pružale razne intelektualne i praktiče otpore svijema onima koji su osporavali prepoznatljivost crnogorskoga naroda (nacije) i koje su se nesebično, u vrlo tegobnijem i opasnim neprilikama, borile za nacionalno samosvješćavanje Crnogoraca(h) i uopšte opredjeljenje ima i duboka žilišta u naśljeđedstvu famelje Gvozdenovića, još od istorijski zabelježehoga junaštva Dumelje Gvozdenovića u borbama koje je predvodio Sveti Petar Cetinjski - Čudotvorac", njegovijeh sinova Mićuna, Rista i Joša, znavenijeh junaka iz vakta Njegoša, knjaza Danila i knjaza Nikole. Narodna pjesma je opjevala Mićunovo junaštvo na Ostrogu zajedno sa velikijem vojvodom Mirkom. Dušanov đed Risto bio je bliski saradnik knjaza Danila. Dušanov Otac Petar organizovao je komitska djelovanja protiv austrougarskoga zavojevača na ove naše krševite krajeve, a u doba okupacije srpskijeh trupa jedan je od glavnijeh organizatora Božićne pobune. Navlaštito je znaveno i priznato djelovanje Dušanovoga strica Anta Gvozdenovića. Pored ostalog, bio je đeneral ruske i francuske vojske, ambasador Crne Gore u Sjedinjenim američkim državama i potonji pre(d)śednik crnogorske vlade u emigraciji, najvjerniji, najbliži i najbolji saradnik kralja Nikole u najtegobnijim danima nestajanja crnogorskoga kraljevstva".

Dušan Gvozdenović je duboko bio svjestan činjenice da za svako ozbiljnije istraživanje, bilo koje oblasti iz crnogorske povijesnice doprinos dinastije Petrović Njegoš je nezaobilazan, nemjerljiv i neuporedljiv. To su bile ličnosti dostojne najviših ideala svoga vremena, mudri vladari, svetitelji, pjesnici junaci koju su doprinosili slavi Crne Gore i daleko izvan njezinijeh nada. Profesoru Dušanu Gvozdenoviću bilo je posve jasno da se ovi velikani moraju vratiti u trajno narodno śećanje i da se mora ispraviti istorijska nepravda prema njima i svemu što su oni stvarali. I to ne samo radi tradicije, no da se pomogne savremenijim Crnogorcima da jasnije spoznaju sebe, da dođu do svoje istorijske samosvijesti u sadašnjosti i budućnosti.

Toga radi se Dušan Gvozdenović neodstupno zalagao za obnovu svijesti o nepobitnoj istorijskoj činjenici postojanja autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve do njezinoga nasilnog, nezakonitog i nekanonskog ukidanja sa uništenjem Crnogorske države 1918-20. Među prvijema se uključio u žilav i jakotan pokret za vrtanje autokefalne CPC. Odbor za vrtanje autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve (od preko 100 članova) izabrao ga je 27.HII 1990. za svoga prvog pre(d)śednika. Pod njegovijem rukotvorstvom organizovano je prvo crnogorsko Badnje veče (nakon ukidanja CPC) ispred crkve Sv. Jovan Krstitelj u Bajicama i na Dvorskom trgu na Cetinju 1991. godišta i pored toga što je policija tadašnjijeh "antibirokratskijeh revolucionara" silom pokušala da taj sveti skup zabrani i spriječi u održavanju. Već i za vrijeme pre(d)śednikovanja Dušana Gvozdenovića Odbor za obnovu autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve prerastao je i uobličavao se u pravi autokefalni pokret iz koga je, ubrzo poslije Dušanove smrti, proishodio izbor Duhovnoga poglavara pravoslavnijeh Crnogoraca(h) i proglašenje autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve. Radi toga śećanje na prvog pre(d)śednika Odbora za vrtanje autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve, u ovom vrlo smućenom i opasnom vremenu, jedanak i neraskopčivo je i priśet na prve korake i stasavanja autokefalnoga pokreta i same autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve.

Toga radi Smrt Dušana Gvozdenovića, prvoga pre(d)śednika Odbora za vrtanje autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve, nije samo bio gubitak za ovi Odbor i Crnogorsku pravoslavnu crkvu, no i za samobitne Crnogorce i crnogorski narod u cjelini. Neka ni žitije Dušana Gvozdenovića budu podrška i uzor u ovijem tegobnim danima, onako kako su ne vazda svijetli primjeri našijeh predaka podžižali na nova pregnuća.

S.Z.

Copyright ^© 2000. Crnogorska pravoslavna crkva. Sva prava zaštićena.
Sa blagoslovom Njegovog Visokopreosvještenstva Arhiepiskopa Cetinjskog i Mitropolita Crnogorskog Mihaila
Kontakt adresa: webmaster@moc-cpc.org
Copyright ^© 2000. Montenegrin Orthodox Church. All rights reserved.
With blessing of His Beatitude Mihailo, Archbishop of Cetinje and Montenegrin Metropolitan.